Župa Stari Pazin

O svetkovini Bogojavljenja, u popodnevnim satima, u župnoj crkvi Gospe Fatimske u Podlabinu, akademik Vladimir Paar održao je predavanje na temu „Zašto vjera i znanost nisu i ne mogu biti u suprotnosti?“ Organizator ovog vrijednog znanstvenog događaja je Župni ured Gospe Fatimske. Uvaženoga gosta predstavio je i najavio župnik vlč. Blaž Bošnjaković.

Akademik je svoje izlaganje započeo sa dvjema među najznačajnijim svjetskim ličnostima u povijesti prirodoslovnih znanosti, Albertom Einsteinom i Isaacom Newtonom. Govoreći o Einsteinu napose je citirao njegovu izjavu da „svako istraživanje znanosti vodi prema vjeri“. Newton je otkrio da se planeti Jupiter i Saturn svakih 1000 godina približe te je postavio pitanje mogućnosti da svojim zbližavanjem povuku zemlju duboko u svemir, daleko od Sunca. Na pitanje tko će spasiti Zemlju i čovječanstvo od toga, Newton je pronašao teološko rješenje koje je predstavio u onome što je on smatrao svojim najvrjednijim, glavnim djelom, u teološkoj studiji „Prorok Daniel i 4 jahača Apokalipse“. Akademik je nadalje skrenuo pozornost na Einsteina i njegove znanstvene teorije. U klimi znanstvene dogme o vječnom svemiru, sukladno teoriji stacionarnog svemira, Einstein je istraživanjem, rješenjem poznate kompleksne jednadžbe došao do nove spoznaje, koja će dobiti ime teorija relativnosti, no obzirom da nije bila u skladu sa njegovim pretpostavkama, na dobivenu matematičku korelaciju je nadodao umjetnu jednadžbu, za što je kasnije rekao da je to bila najveća pogreška u životu.

Njegovu je pogrešku prepoznao belgijski fizičar isusovac Georges Lemaître koji je shvatio da se time ruši znanstvena dogma koja je u suprotnosti sa vjerskom, te je objavio da je Einstein trebao priznati da je svojim rezultatom došao u sukob sa znanstvenom dogmom. Iz toga je nastala teorija velikog praska koja je i danas opće prihvaćena.
Govoreći o teoriji relativnosti akademik je naglasio Einsteinove riječi kako je sv. Augustin svojim idejama i promišljanjima u biti bio prvi veliki relativist.

Predavač je zatim kratko predstavio svoje trenutne projekte na kojima radi: pitanje ljudskog genoma, to je šifra od 3 milijarde 300 milijuna znakova, a koja se temelji na 4 slova, A, P, G i C, šifra koju znanstvenici zovu „the language of God“, koju je znanost uspjela otkriti, ali ne i dešifrirati njezine zakonitosti. Dosadašnja istraživanje s područja genetike spoznala su oko 1% te šifre, a sve ono što je do sada u genetskoj molekularnoj biologiji bilo smatrano tzv. „molekularnim smećem“, u biti su kontrolori koji reguliraju rad gena. Akademik se zatim osvrnuo na vrlo popularno pitanje među znanstvenicima, o tome kakvi su prirodni zakoni vladali u trenutku 0? Da li je materija u trenutku stvaranja stvorila svoje zakone, te izložio nekoliko mišljenja u tom smjeru.

Prisjećajući se svog nekadašnjeg župnika, kasnije kardinala Franje Kuharića, predavač se prisjetio zanimljivih razgovora o znanosti i vjeri koje su uobičajeno vodili, te napose istaknuo činjenicu da je kardinal Kuharić na Drugom Vatikanskom koncilu održao izlaganje o vjeri i znanosti, govoreći uz ostalo i o teoriji velikog praska, ustvrdivši kako to nije argument protiv već upravo argument u prilog vjerničkom pristupu.

Akademik se zatim osvrnuo na, danas, nažalost, sve prisutniji fenomen korištenja znanosti u cilju zastrašivanja javnosti, napose ciljanim selektiranjem informacija. Predavač se dotakao i Darwinove teorije. Citirajući blaženog Ivana Pavla II. predavač je naglasio njegove riječi da „ništa što se otkriva u skladu sa prirodnim zakonima nije u neskladu sa Biblijom. I, odgovarajući na pitanja iz publike predavač je upozorio na opasnosti kloniranja, istaknuvši kako je to izuzetno nemoralno i opasno zadiranje u prirodne zakonitosti, zanemarujući evolucijski kaos.

Iz naše župe sudjelovalo je 15-ak ljudi.

Porečko-pulska biskupija

Copyright Župa sv. Jurja i Župa sv. Lucije 2012. - 2016. | Izrada web stranica: Netlex